Imaginarni muzej – što je i gdje se smjestio?

Nerijetko, u žaru divljenja inozemnom načinu života i kulturi, zaboravljamo na ono naše. Poklanjajući većinu pozornosti onome što je fizički dalje od nas, a što je često i iskustveno nedokučivo, ne primjećujemo slične, ili možda čak kvalitetnije fenomene koji su nam pred nosom. Ipak, bez obzira na to, čovjeku je oduvijek bilo neophodno njegovati vlastita kulturno-umjetnička nasljeđa i tradiciju.

U želji za promicanjem hrvatskih umjetničkih ostvarenja, osam studentica povijesti umjetnosti osnovalo je digitalnu platformu Imaginarni muzej. Razgovarala sam s osnivačicama tog zanimljivog i poučnog projekta, koje su ujedno moje prijateljice i kolegice na studiju povijesti umjetnosti, Martom Agičić, Sonjom Bakotom, Lucijom Begić, Petrom Bilobrk, Anom Busijom, Sarom Kišević, Antonelom Solenički i Karlom Somek. Putem virtualnog prostora, ove studentice povijesti umjetnosti razotkrivaju svoje imaginarne muzeje.

Predstavite nam se ukratko. Kako ste se našle i došle na ideju projekta te odakle njegovo ime?

Imaginarni muzej nastao je iz želje da same otkrijemo više o nacionalnoj povijesti umjetnosti, o kojoj nema dovoljno govora na studiju, i da drugima pritom predočimo i predstavimo različite manje i više znane priče iz domaće kulturne baštine, kao i sa suvremene umjetničke scene.

Ideja za ime došla nam je na jednoj kavi na kojoj smo mozgale i razmišljale o nekom  virtualnom prostoru na kojemu bismo objavljivale sadržaj koji nismo dosad nalazile na društvenim mrežama, a to je upravo posvećenost specifično nacionalnoj povijesti umjetnosti. Primijetile smo da nedostaje platforma koja se bavi cjelokupnom hrvatskom umjetničkom poviješću. Među raznim idejama na kraju je prevladao Imaginarni muzej, termin koji su na predavanjima znali spomenuti nama dragi profesori. Samo ime najbolje opisuje naše težnje, a to je da na jednom mjestu okupljamo nama zanimljive umjetnike, umjetnička djela i skupine, te ih pritom dijelimo sa zainteresiranom publikom.

Što točno označava termin imaginarni muzej?

Taj je koncept u svom eseju iz 1947. godine predstavio francuski ministar kulture André Malraux. Muzejske institucije tada, ali i danas, obuhvaćaju tek dio globalnog umjetničkog nasljeđa, od kojeg je većina nepokretna, a fotografija je medij kojim se, pojednostavljeno, gradi imaginarni muzej, ili, u engleskom prijevodu, muzej bez zidova. Takav muzej ne zamjenjuje stvarne prostore, već nam olakšava i čini dostupnijim prošireno doživljavanje svjetske umjetnosti.

Međutim, on nije tek skup svih umjetničkih djela koja se mogu fotografirati; imaginarni muzej u današnjem shvaćanju predstavlja idealnu individualnu kolekciju umjetnina kojima se pojedinac divi, koje ga inspiriraju. Kako kaže Malraux, musée imaginaire je kolekcija radova koje imaju moć održavati nas na životu.

Koji je cilj vašeg Imaginarnog muzeja? Za koju publiku je namijenjen?

Cilj nam je popularizirati hrvatsku umjetničku baštinu iz različitih razdoblja, stilova i pravaca, a vjerujemo da ćemo do najšire publike doprijeti upravo sažetim formatom objava na društvenim mrežama, kojim nastojimo koncizno iznositi zanimljivosti i time potaknuti druge na daljnje istraživanje. Želja nam je senzibilizirati javnost za umjetnost općenito.

Imaginarni muzej odnedavno smo podijelile na tematske dane, u kojima se fokusiramo i na povijesno-umjetničke termine. To su pojmovi, objavljivani abecednim redoslijedom, koji su često manje razumljivi ili se ljudi njima koriste s oklijevanjem, ne znajući točno u kojem kontekstu i na što se odnose. Povijesno-umjetničkim pojmovima želimo istaknuti međusobne utjecaje i veze europskih/svjetskih tendencija s hrvatskima, kao i objasniti društveno-povijesni kontekst oko nastanka tih pojava, usmjerenja, tehnika, motiva i tematika. Osim toga, želimo pokriti građevine, skulpture i likovnu umjetnost iz svih razdoblja, od antike do suvremenosti, kako bi svatko pronašao ono što ga najviše zanima.

Imaginarni muzej namijenjen je svima: od školaraca koji žele istražiti više o nekoj temi sa satova likovne umjetnosti, preko studenata koji pomoću naših objava ponavljaju za ispite, umjetnika čije radove predstavljamo, stručnjaka, sve do pojedinaca željnih informacija i inspiracije. Naša ciljana publika nema postavljenih granica.

Raspoređujete li posao među sobom, imate li neki plan i program objavljivanja? Nastojite li ostaviti dojam homogene skupine ili vam je cilj da su tekstovi različiti?  Kako to usklađujete s obvezama na fakultetu?

Na fakultetu se uvijek nađe nešto za naše objave, studij je često upravo izvor inspiracije i motivacije za naše izvanakademske interese. Uostalom, za ono što nas zanima uvijek se pronađe vremena. Posao oko objava među sobom nastojimo ravnopravno rasporediti, ali uvijek smo spremne uskočiti svojim prijateljicama jer se, osim povijesti umjetnosti, bavimo i raznim drugim aktivnostima. Formalno oblikovanje objava nastojale smo unificirati, međutim svjesne smo da je svaka različita i piše svojim stilom, što uvelike ovisi o temi.

Postoje li neke platforme koje su vam uzori u radu? Znate li za još neke platforme koje se bave sličnim temama?

Pratimo portale kao što su Kulturflux, Arteist, časopis Kontrapost te brojne druge koji se bave specifičnim temama – djelićem povijesti ili prostora, specifičnom tehnikom ili pak isključivo suvremenom scenom i aktualnim događanjima. Sve njih vidimo kao poticaj da virtualni prostor društvenih platformi upotpunimo našim sadržajem.

Koji su vam planovi za budućnost? Želite li se proširiti na neki drugi medij osim Instagrama i Facebooka?

Imamo uistinu raznih želja i ciljeva za ostatak godine. Prvo nam je na redu otvaranje bloga na kojemu bismo objavljivale dulje, detaljnije tekstove, a potom i osnivanje udruge, što bi nam moglo otvoriti brojna vrata i pružiti raznolike mogućnosti. Kao Imaginarni muzej voljele bismo sudjelovati u raznim kulturnim, kustoskim i umjetničkim događanjima, što kao inicijatori, što kao sudionici. Također nam je želja nuditi turistička vodstva s naglaskom na povijesno-umjetničku baštinu grada Zagreba, kao i cijele države. Vidimo puno prostora za napredak i učenje, preostaje nam raditi na sebi, a ideja i priča (u koje ćemo vas tek uvesti) nam ne nedostaje!


Facebook stranica Imaginarnog muzeja
Instagram račun Imaginarnog muzeja
Fotografija naslovnice
Poveznice
Moglo bi te zanimati